Požega

KRATKA BOGATA POVIJEST POŽEGE (SLAVONSKE ATENE):

Od kraljevske rezidencije i slobodnog kraljevskog grada

do pete najstarije gimnazije i obrazovnog centra Hrvatske

 

Grad u kojem se nalazi autoservis je Požega, Zlatna Dolina u srcu Slavonije.

 

Ovaj povijesni barokni grad nastanjen je stotinama godina. Iako mu se početak ne zna, prema Kukuljeviću, upravo se u Požeškoj dolini nalazio grad Incernum.

Oblikovanje Požege najviše se odvija u srednjem vijeku kada je izgrađen i stari požeški burg (danas znan kao Stari grad). Požeška županija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao Castrum de Posega.

Da Požega nije običan grad, nego aristokratska nastamba, govore i povijesne činjenice kao primjerice da je bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica te je kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana.

Status slobodnog kraljevskog grada dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III., hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu iz 12. st. govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega. To su tada bila središta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji (koja je tada obuhvaćala prostor od Sutle do Dunava).

Od srednjovjekovnih spomenika očuvane su dvije redovničke samostanske crkve, crkva sv. Lovre iz 13.st. s gotičkim freskama te crkva sv.Duha, izvorno sv. Dimitrija, današnja franjevačka crkva.

1537. Požega je osvojena opsadom u korist Osmanskog Carstva. Grad postaje središte Požeškog sandžakata, upravni i vojni centar Slavonije.

Grad u 16. st. dobiva vodovod, prvi u Hrvatskoj nakon dubrovačkog.

Nakon bitke kod Haršanja 1687., Požega je oslobođena iduće 1688. (fra Luka Ibrišimović Sokol), a zatim konačno 1691. godine. U ovom razdoblju razvija se Požega kakvu je danas poznajemo. Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled.

Isusovci osnivaju gimnaziju (1699.), petu najstariju u Hrvatskoj i najstariju u današnjoj Slavoniji.

Stanovništvo je u 18. st. pogodila kuga te je u spomen na 798 umrlih Požežana podignut barokni kužni pil, koji i danas krasi središnji Trg u Požegi.

Požega je u to vrijeme, uz Zagreb, jedini centar višeg obrazovanja u Hrvatskoj. Postojao je filozofski studij za mlade franjevce i Academia Posegana.

Zbog mnoštva znanstvenika i književnika koje je Požega podarila Hrvatskoj (Dobriša Cesarić, Dragutin Lerman, Miroslav Kraljević…), i zbog niza kulturnih ustanova i spomenika, Požega je prozvana slavonskom Atenom.

U 19.st. važnost Požege opada u korist Osijeka i Slavonskog Broda smještenih na povoljnijim prometnim položajima uz Savu i Dravu, u ono vrijeme presudnih čimbenika zbog gradnje prvih željeznica.

Od 1921. do 1991. grad nosi naziv Slavonska Požega kako bi se razlikovao od Požege u Srbiji.

1993. nakon obnove županijskog sustava obnavlja se Požeška županija.

 

Izvor:  Wikipedia