Zašto se i kod starijih automobila isplati uložiti u kvalitetnu gumu

Zašto se i kod starijih automobila isplati uložiti u kvalitetnu gumu

 

Čak 1,25 milijuna ljudi godišnje izgubi život u prometnim nesrećama, objavila je pred dvije godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Najveći rizik u prometu je u nerazvijenim zemljama, pa najveću stopu smrtnosti na cestama imaju siromašne afričke zemlje, a najmanju bogate europske. Jedan od razloga je uvođenje elektroničkih sustava aktivne sigurnosti kao standard, odnosno dio obavezne opreme svih novih automobila koji se prodaju u Europi u sklopu kampanje Stop the Crash, čiji cilj i informirati ljude o utjecaju automobilskih guma u funkcioniranju i efikasnosti elektroničkih sustava aktivne sigurnosti. Doduše, kad se govori o napretku novog modela gume u odnosu na prethodnika poboljšanja u pojedinim područjima najčešće se izražavaju jednoznamenkastim postocima, ali usporedba modernih pneumatika u odnosu na dvadesetak godina stare pokazuje ogroman napredak.

Sustavi aktivne sigurnosti imaju tim više efekta što je guma u većoj mogućnosti prenijeti njihovo djelovanje na podlogu. Guma, dakle, idalje igra najznačajniju ulogu u aktivnoj sigurnosti i samo moderne gume nove tehnologije mogu jamčiti kratak zaustavni put, visoku razinu preciznosti upravljanja, stabilnost na pravcu, otpornost na aquaplaning te pravilan rad svih sustava elektroničke sigurnosti. Zato je i na starije automobile preporučljivo ugrađivati najkvalitetnije moguće gume.

Rezultate ovogodišnjeg testa zimskih guma u najtraženijim dimenzijama pogledajte OVDJE.

Ostale članke iz serijala Vision Zero o tehnološkim inovacijama Continentala koje vožnju čine sigurnijom pročitajte OVDJE.

 

 

 

Izvor

 

Posted in: Info

Leave a Comment (0) →

Grad Požega

Grad Požega

KRATKA BOGATA POVIJEST POŽEGE (SLAVONSKE ATENE):

Od kraljevske rezidencije i slobodnog kraljevskog grada

do pete najstarije gimnazije i obrazovnog centra Hrvatske

 

Grad u kojem se nalazi autoservis je Požega, Zlatna Dolina u srcu Slavonije.

 

Ovaj povijesni barokni grad nastanjen je stotinama godina. Iako mu se početak ne zna, prema Kukuljeviću, upravo se u Požeškoj dolini nalazio grad Incernum.

Oblikovanje Požege najviše se odvija u srednjem vijeku kada je izgrađen i stari požeški burg (danas znan kao Stari grad). Požeška županija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao Castrum de Posega.

Da Požega nije običan grad, nego aristokratska nastamba, govore i povijesne činjenice kao primjerice da je bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica te je kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana.

Status slobodnog kraljevskog grada dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III., hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu iz 12. st. govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega. To su tada bila središta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji (koja je tada obuhvaćala prostor od Sutle do Dunava).

Od srednjovjekovnih spomenika očuvane su dvije redovničke samostanske crkve, crkva sv. Lovre iz 13.st. s gotičkim freskama te crkva sv.Duha, izvorno sv. Dimitrija, današnja franjevačka crkva.

1537. Požega je osvojena opsadom u korist Osmanskog Carstva. Grad postaje središte Požeškog sandžakata, upravni i vojni centar Slavonije.

Grad u 16. st. dobiva vodovod, prvi u Hrvatskoj nakon dubrovačkog.

Nakon bitke kod Haršanja 1687., Požega je oslobođena iduće 1688. (fra Luka Ibrišimović Sokol), a zatim konačno 1691. godine. U ovom razdoblju razvija se Požega kakvu je danas poznajemo. Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled.

Isusovci osnivaju gimnaziju (1699.), petu najstariju u Hrvatskoj i najstariju u današnjoj Slavoniji.

Stanovništvo je u 18. st. pogodila kuga te je u spomen na 798 umrlih Požežana podignut barokni kužni pil, koji i danas krasi središnji Trg u Požegi.

Požega je u to vrijeme, uz Zagreb, jedini centar višeg obrazovanja u Hrvatskoj. Postojao je filozofski studij za mlade franjevce i Academia Posegana.

Zbog mnoštva znanstvenika i književnika koje je Požega podarila Hrvatskoj (Dobriša Cesarić, Dragutin Lerman, Miroslav Kraljević…), i zbog niza kulturnih ustanova i spomenika, Požega je prozvana slavonskom Atenom.

U 19.st. važnost Požege opada u korist Osijeka i Slavonskog Broda smještenih na povoljnijim prometnim položajima uz Savu i Dravu, u ono vrijeme presudnih čimbenika zbog gradnje prvih željeznica.

Od 1921. do 1991. grad nosi naziv Slavonska Požega kako bi se razlikovao od Požege u Srbiji.

1993. nakon obnove županijskog sustava obnavlja se Požeška županija.

 

Izvor:  Wikipedia

Posted in: Info

Leave a Comment (0) →

Zašto je većina brzinomjera gravirana od 220 do 260 km/h ?

Zašto je većina brzinomjera gravirana od 220 do 260 km/h ?

JESTE LI SE IKAD ZAPITALI zašto je većina brzinomjera gravirana od 220 do 260 km/h, čak i kod slabih automobila? Dva su razloga…

Do prije nekih 20 do 30 godina djeca su još musala nosićima stakla kako bi vidjela posljednju brojku brzinomjera na nekom atraktivnom automobilu koji bi se pojavio u susjedstvu i tada bi dolazio trenutak oduševljenja – ide 220! Veselju ne bi bilo kraja… No posljednja brojka na brzinomjeru kod modernih automobila već odavno ne označava i maksimalnu brzinu konkretnog vozila. Uglavnom, većina prosječnih automobila danas ima skalu na brzinomjeru s označenom najvećom brzinom od 220 do 260 km/h. Znači li to da današnji automobili primjerice u popularnoj gradskoj SUV klasi poput Kije Stonic 1.2 sa 84 KS ili Citroena C3 Aircross sa 82 KS mogu postići brzinu od 220 km/h?

Nikako! Zapravo, prosječna se brzina mnogih današnjih automobila kreće oko 160 km/h, ostavljajući neiskorišten prostor na brzinomjeru graviranom od 200 do 220 km/h ili do 260 km/h kod potentnijih izvedbi. Zašto je tomu tako, prvi je razlog pojeftinjenje proizvodnje jer ekonomičnije je proizvesti kontrolne ploče u seriji s istim oznakama nego kao nekada za pojedine izvedbe izrađivati skale s manjom ili pak većom brzinom koju je konkretni automobili u stanju postići. Tako modeli niže, srednje i više klase danas gotovo svih proizvođača imaju takve unificirane brzinomjere dok najsnažnije izvedbe ili sportski modeli te limuzine visoke klase dolaze na tržište s posljednjom brojkom na brzinomjeru od 280 do 300 km/h i više (premda ni oni serijski često ne mogu postići te maksimalne brzine).

Drugi je razlog psihološki: veća brojka na brzinomjeru vlasniku slabo ili prosječno motoriziranog automobila daje osjećaj da ipak ne sjedi u tako sporom automobilu. Doista, kome bi bilo drago da vozi automobil s posljednjom brojkom od 150 km/h premda je to stvarna najveća brzina, a usto, vožnja najvećom brzinom od 150 km/h na njemačkom Autobahnu sa “zakucanom” kazaljkom do kraja mogla bi izazvati zabrinutost kod vlasnika, posebice ako primijete da brojni drugi automobila voze bitno brže. Tako se na kraju sve svodi na marketing, ali i sigurnost jer u glavi vozača bitno je ugodnije krstariti autocestom 130 km/h, a da kazaljka brzinomjera nije vrlo blizu realnoj krajnjoj brojci već da još ima “mesa” do 220 km/h…

 

| Izvor |

Posted in: Info, Zanimljivosti

Leave a Comment (0) →